ANTISTRESS THERAPY by bezstresa.com

Kako smanjiti stres u zivotu?

Svi se mi susrećemo sa stresom svakog dana. Praktično stres je neizbežan, a ukoliko patite od nekog anksioznog poremećaja, odlično znate da je povećani stres jedan od čestih uzroka ovakvih poremećaja. Verovatno znate i to da je potrebno da radite na smanjenju stresa što je više moguće, ili bar da menjate odnos prema stresu, kako ga lakše podnositi i slično...
Minimiziranje stresa ili smanjenje stresa na određenu, prihvatljivu normu je zaista nešto na čemu bi trebalo da radite iz dana u dan. Pojačani stres vodi u razne psihičke devijacije, i može imati razne negativne efekte na vas. Pojačani stres jeste jedan od glavnih okidača paničnih napada, a vi ih ne želite, zar ne? Kod pojačanog stresa, veoma lako se aktivira tzv fight or flight mehanizam, koji priprema organizam na neku opasnost.
Kao što znate, postoji mnogo uzroka stresa, i ti uzroci variraju od osobe do osobe. Što je za vas uzrok stresa, za nekoga drugog ne mora biti, i obrnuto. Međutim neki od zajedničkih uzroka stresa jesu: loša organizacija vremena, loša fizička aktivnost, neredovna ishrana, nezadovoljstvo svojim poslom, nezadovoljstvo u ljubavnom životu, loš odnos sa drugim ljudima,svađe i slično.

Ok, svi znamo šta je stres, da vidimo šta vi možete da učinite da što više smanjite stres u svom životu:

  • Organizujte svoje vreme.
  • Počnite svoj dan na vreme, nemojte spavati do kasno.
  • Ako imate obaveze na poslu ili u školi, isplanirajte kada ćete raditi na svojim projektima, nemojte dozvoliti da kasnite.
  • Naučite da kažete NE drugima kada nemate dovoljno vremena da zadovoljite sve ljude. Mislite na sebe i svoje prioritete.
  • Bavite se nekom fizičkom aktivnošću. Naučno je dokazano da fizička aktivnost povoljno utiče na smanjenje stresa. Fizička aktivnost je apsolutno potrebna i to iz više razloga: održava vaš celokupan organizam u dobroj formi, reguliše krvni pritisak, povoljno utiče na vašu psihu, opušta vaše mišiće, takođe povoljno utiče na disanje. Možete za početak šetati svakog dana po malo, posle toga početi da trčite. Kasnije možete ići par puta nedeljno na plivanje, to je odličan izbor.
  • Jedite raznovrsnu i dobro probranu hranu. U vašoj ishrani treba biti što više voća, povrća, ribe i morskih plodova. Piletina je takođe dobra. Možete na sve to dodati neki multivitaminski dodatak. Imajte u vidu da multivitaminski suplementi ne mogu biti zamena za dobru ishranu, oni su samo dodaci ishrani

Razmislite šta želite da ostvarite u životu i krećite se ka ostvarenju tog cilja iz dana u dan. Ovo je zaista bitno, potrebno je da imate neku motivaciju, nešto što će vas gurati i dodatno stimulisati da radite na sebi i napredujete. Ostvarite svoj san!
Ako postoji nešto u životu što vam smeta i ne sviđa vam se, uradite nešto po tom pitanju, inače se takva vrsta psihološkog stresa može nepotrebno nagomilavati u vama. Ako ne volite svoj posao, promenite ga, ili dajte sebi cilj da u budućnosti nađete posao koji se vama zaista sviđa. Ako imate sredstava, započnite svoj biznis.
Smejte se. Smejte se još. Smejte se još više. Kaže se da je smeh najbolji lek za stres. Znam da je ponekada teško nasmejati se kada vam je život u totalnom haosu, ali nekad vredi zastati za trenutak i pogledati na neke stvari iz drugačije perspektive. Kad vam naiđu neki problemi, probajte da im se nasmejete, kao da uopšte nije vredno brinuti o njima.
Ako trenutno niste u stanju da rešite neki problem, dajte sebi malo vremena da razmislite. Promenite temu o kojoj razmišljate, preusmerite misli, uradite nešto drugo, sve to u cilju da vam se um razbistri... Kada se kasnije vratite na svoj problem, obično vam bude lakše da ga rešite.
Slušajte muziku koja vas ispunjava, koja vas inspiriše, koja vas opušta. Muzika može biti odličan način da se opustite i da smanjite stres. Pustite muziku glasno ili tiho, kako god volite. Ako volite, pevajte ili igrajte uz muziku.
Pojednostavite stvari. Nekada je potrebno da zastanete i razmislite: Šta je najgore što vam se može desiti? Mi često umemo da preterujemo i previše koristimo svoju maštu, na taj način u svojoj glavi od sitnih problemčića mi stvaramo neke veoma velike probleme. U rešavanju svakog problema pokušajte da što više pojednostavite vaš pogled na celu stvar.
Šta je opuštanje?
Opuštanje može imati razne oblike i ne znači samo sedenje ispred televizora kao vreća soli. Opuštanje je čin bega od svakodnevnog stresa i napetosti, tako što ćemo telu omogućiti da se opusti a um lišiti svih životnih briga i stresova.
Opuštanje može uključivati i vežbanje i razne aktivnosti; ono ne znači da morate biti u nekom meditativnom ili hipnotičkom stanju. Bilo koja aktivnost kojom se može odvratiti pažnja s vaših briga može biti opuštajuća.
Većina onih koji pate od anksioznosti reći će da se ne mogu opustiti, ali to je uglavnom zbog njihove nesposobnosti da se oslobode, i rezultat je njihove stalne brige da imaju kontrolu.
Mnogi će se opustiti sudelujući u aktivnostima koje im tako zaokupe misli da u potpunosti skreću pažnju s njihovih problema; hobiji su dobar primer za to. Neki će pak morati više poraditi da postignu taj nivo opuštenosti pohađajući tečajeve relaksacije, joge ili meditacije.
Neki se ljudi boje opustiti u potpunosti zato što im je njihova napetost neka vrsta maske iza koje se kriju pa smatraju da bi se opuštanjem izložili svojim strahovima. Drugi pak misle kako opuštanje dovodi uznemirujuće telesne osete: slušati kucanje srca ili disanje, nekima može biti vrlo uznemirujuće u početku.
Vaše je da malo razmislite i vidite šta je što vas opušta? Imate neki hobi u kome uživate? Da li vas šetnja opušta? Razgovor sa nekom dragom osobom? Savetujem vas da se opustite sada :-)
Relaksacija
Verovatno ste već dosta puta čuli od drugih a i sami tako mislite, da je potrebno da se opustite. Znate vi to sve, i uporno pokušavate da se opustite, ali ipak ne ide. Nešto nije u redu.
Shvatite jedno - relaksacija se ne može na silu dozvati, relaksacija dolazi jedino sama od sebe. Da, dobro ste pročitali - sama od sebe. Sve što više vi pokušavate da budete opušteni, sve više niste opušteni, zar nije tako?
Da bi došlo do relaksacije, potrebno je da uvežbate tzv tehniku "ne radi ništa", odnosno da shvatite da nije potrebno da radite ništa po pitanju svog trenutnog stanja da bi ste se opustili.
Vidite, relaksacija znači ispuštanje u vodu svega onoga što vi uporno pokušavate da držite pod kontrolom. Vi možda uporno pokušavate da držite sve "konce u rukama" po pitanju vašeg stanja, ali upravo to vama ne dopušta da se opustite.
Ako vam ruke drhte, pustite ih da drhte, ako se znojite pustite da se znojite... Nemojte da mislite da vi imate određenu "odgovornost" prema tome što vam se događa i da je potrebno da uradite nešto da bi ste to zaustavili.
Nemojte pokušavati da izgledate normalno, ako se trenutno ne osećate tako. Na kraju krajeva, nemojte ni žudeti za relaksacijom, ona će sama doći! Jednostavno, neka vam ta misao o relaksaciji bude prisutna u vašem umu.
Olabavite malo. Drugim rečima, nemojte biti toliko zaprepašćeni svojim trenutnim stanjem, ma kakvo god da je. Kad ste vi spremni da se prepustite i da pruhvatite vašu tenziju i vaše trenutno stanje - to opušta vaš um! A kada je um opušten, i telo će biti opušteno. verujte mi.
Znači, ne treba da žudite toliko za relaksacijom, treba samo da je sačekate - ona će sama doći. Jer malo je paradoksalno da dođete do relaksacije ako to nasilno pokušavate da uradite.
Prepustite se, pustite da vaše telo samo od sebe nađe najbolji način da se opusti, ono to najbolje zna! Upravo tada kada budete malo olabavili i "prepustili bitku" i kada budete shvatili da uopšte ni nema nikakve bitke, tada ćete se opustiti, i možda iskusiti ono pravo osećanje opuštenosti, koje dugo vremena niste iskusili.
Upamtite, na prvom mestu je vaš mentalni stav prema tome šta vam se dešava, stav prema tenziji. Kada sve to svojim umom prihvatite i ne budete toliko zapanjeni, uslediće relaksacija.
Meditacija
Ako patite od anksioznosti i paničnih napada, hteo bih da vam ovde skrenem pažnju na jednu tehniku opuštanja koja se u mom slučaju pokazala kao dosta uspešna. Ne samo kod mene, već znam i dosta drugih ljudi kojima je meditacija pomogla.
Postoje razne vrste meditacije i ne bih sada ulazio u detalje o tim stvarima. Za vas je bitna jedna stvar da znate - ako redovno praktikujete meditaciju, možete "utrenirati" svoj um i telo da lakše podnose stresne svakodnevne situacije, što i jeste poenta meditacije.
Verovatno kada čujete reč "meditacija" pomislite da to nije za vas, da možda ne verujete u tako nešto i slično. Verujte mi - nikad nije kasno da pokušate bilo šta.
meditacija
Ja sam se za meditaciju sasvim slučajno zainteresovao, kada su mi se desili prvi panični napadi, počeo sam da istražujem sve moguće metode da se "izborim" protiv toga. Tada sam slučajno naišao na neki članak o meditaciji i sve je odatle počelo.
Kako izgleda meditacija? Prvo da vam kažem da to uopšte nije ništa teško. Ovde ću ukratko objasniti onu osnovnu, najprostiju meditaciju. Prvo, isključite svoje mobilne telefone, kompjutere, i nađite neko mesto u kući gde vas niko neće uznemiravati u narednih 10-15 minuta. Ovo je veoma bitno - da vas niko ne prekida tokom meditacije.
Sednite na pod ili na neki dušek, ili možete sesti bilo gde, samo da vam je udobno. Prekrstite noge, i uspravite kičmu. Ako ne možete ispraviti kičmu, slobodno je malo olabavite... Upamtite - kod meditacije je najbitnije da vam je udobno. Tako da, pre nego što počnete, proverite da li vam je 100% udobno.
Kada ste se udobno smestili, sa prekrštenim nogama (tzv. lotus ili "polu-lotus" položaj), možete staviti ruke na kolena. Zatvorite oči i usta, i svu svoju pažnju usmerite na disanje na nos. Nemojte da dišete na silu, već pustite da vaše telo diše samo od sebe. Budite posmatrači tog procesa disanja.
Jedna napomena: potrebno je da dišete stomakom, a ne grudnim košem. Dakle pri disanju je potrebno da vam se pomera stomak. To ćete najlakše uvežbati ako u početku svoje meditacione prakse stavite ruku na stomak i tu je držite. Ako vam se ta ruka diže i spušta prilikom disanja, onda je sigurno da dišete na stomak, kao što se preporučuje.
Dakle, udisaj - izdisaj, udisaj - izdisaj, udisaj - izdisaj.... i tako dalje. Dakle vaš fokus ili objekat na koji se usmeravate tokom meditacije jeste upravo to: udisaj-izdisaj. Naravno, vrlo je verovatno da će vam misli odlutati i počećete da razmišljate o nekim drugim svakodnevnim stvarima, a da toga ni ne budete svesni... To je u redu. Onog trenutka kada budete postali svesni da su vam misli odlutale, samo se polako vratite na vaš objekat meditacije, a to je udisaj i izdisaj.
Dakle, bitno je da se ne nervirate ako vam misli odlutaju u toku meditacije, već da se mirno i staloženo vratite na vaš objekat meditacije. Takođe možete brojati vaše udisaje i izdisaje, od 1 do 10, pa onda ponovo početi od 1. Nekim ljudima to dodatno pomaže da se skoncentrišu.
Glavni cilj meditacije jeste tzv. "odmaranje uma" ili "ne-mišljenje". Ako malo bolje pogledate, vi tokom dana u svakom trenutku o nečemu razmišljate, um ne može da prestane da razmišlja.
Meditirajte za početak 5-10 minuta. Kasnije proširite na 15-20 min. Mada uopšte nije bitno koliko dugo se meditira, bitno je to koliko ste se vi opustili i koliko ste zadovoljni. Dakle - kvalitet pre kvantiteta.
U početku će vam možda biti sve to čudno i smešno. Kao: "šta ja radim ovako sedeći u mraku" :-) ali verujte, posle nekoliko minuta kada se um umiri, onda i telo mora da isprati um. Telo će se umiriti. Dakle poenta je pročistiti um od bilo kakvih misli. Nemoje uopšte razmišljati, samo posmatrajte svoj udisaj i izdisaj. Nemojte davati sudove, analizirati da li vi to radite dobro ili loše i slično. Kod meditacije ne postoji "dobro" i "loše". Ne možete pogrešiti i da hoćete. Samo posmatrajte vaš udisaj i izdisaj, bez bilo kakve analize.
Jedna od najbitnijih stvari jeste i vaš mentalni stav. Nemojte ništa očekivati od meditacije. Nemojte očekivati da će vam se nešto značajno izmeniti odjednom. Budite ravnodušni prema meditaciji. Probajte, pa vidite da li vam odgovara ili ne. Probajte nekoliko dana zaredom, ali budite ozbiljni u svemu tome. Nemojte odmah reći da nije to za vas i slično.
Ako budete istrajni u meditaciji, tokom vremena ćete videti da lakše reagujete na svakodnevne stresne situacije koje vas mogu zadesiti.
ANTISTRESS THERAPY by bezstresa.com

 


Copyright © 2009 bezstresa.com. Sva prava zadržana. - Pravila korišćenja sajta